+385 98 911 4775 martina.poznic1@gmail.com

MJESTO MURTER

Murter – čudesno mjesto čija se vladavina proteže od otoka i otočica pa sve do bisera Sredozemlja – Kornatskih otočjem. Pod riječju Murter istodobno se podrazumijevaju brojni otoci i prekrasan krajolik koji sačinjava.

Stari Murter – selo jednostavnih i pučkih kućica, autentičnih kamenih nadsvođenih uličica, zidova od kamena obraslim povijušama i penjačicama te ostali ambijent koji prikazuje skromna, ali inventivna rješenja te sredine.

Murter je tijekom ljeta bogat kulturnim događajima, pa se tako može prisustvovati koncertima klasične i zabavne glazbe, te pučkog crkvenog pjevanja. Latinsko idro događaj je koji se održava svake godine krajem rujna o blagdan zaštitnika mjesta svetog Mihovila, a događaj koji ga obilježava je regata tradicionalnih brodova.

Murter je nesumnjivo iznimno turističko odredište. Sredina sa toliko raznorodnih prostornih i kulturoloških posebitosti na jednom mjestu daje mu neupitni epitet atraktivnog turističkog odredišta. Najveće naselje na otoku je upravo Murter, sa preko 170 otoka u svom sastavu, brojnim pješćanim plažama (Slanica, Čigrađa, Podvrške…) i zanimljivim odredištima u neposrednoj blizini, kao što su nacionalni parkovi (Paklenica, Kornati i Krka), parkovi prirode (Telašćica i Vransko jezero) i gradovi (Split, Zadar i Šibenik).

POVIJEST OTOKA MURTERA

Murter je već u pretpovijesti i u doba Ilira bio nastanjen otok. Tragove svoje nazočnosti ostavili su, između ostalog, Liburni i Rimljani koji su živjeli na otoku. Arhitektura otoka, točnije ostaci rimskih objekata, mozaici i lučki uređaji govore o važnosti koje je Murter imao u doba antike.

Prvi spomen i podrijetlo imena

Plinije Stariji prvi put spominje otok Murter 1251. godine pod imenom Colentum, kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela odredio granice šibenske komune, javlja se hrvatsko ime otoka Srimac (Srimač). Ime Murter otok dobiva 1740. godine.

Podrijetlo imena Murter još je znanstveno nedokazano. Pojedini izvori navode da se naziv Murter odnosni na mortarium – odnosi na antičko izdubljeno kameno korito koje se nalazilo u sklopu preše za ulje. Dok u hrvatskom jeziku, riječ ”mortar”, ”mortario” znači mužar, stupa, tj. naziv za posude u kojima se ručno melju žitarice, a stupa se koristi i kao naziv za prešu ili tijesak. Drugi izvori smatraju da se ime odnosi na toponim uvale Murtar, smještene na jugozapadnom dijelu otoka.

Antički grad Colentum

U blizini današnjeg naselja, u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine nalazio se antički grad Colentum, čije je ostatke već velikim dijelom pokrilo more. Procvat Colentuma najverojatnije je trajao za vrijem vladavine rimskih careva Nerona i Vespazijana. Novac koji se koristio u to doba pronađen za vrijeme prvih arheoloških istraživanja koja su se provela od 1907. do 1909. godine.

Tipična antička arhitektura krasila je grad, kuće podignute na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama koje dijele sličnosti sa starim dijelovima nekih dalmatinskih gradova, pa tako i starim dijelom Murtera. Također, ljetnikovce terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru još je jedno od otkrića arheologa. Početkom 2. stoljeća se smatra da su Colentum srušili i opljačkali gusari, te postoji mogućnost da je grad stradao u potresu. Iako je dio ruševina uz obalu bio obnovljen, početni sjaj Colentuma nije nikad više mogao biti vraćen. Njegova daljnja sudbina je ostala nepoznanica.

Murter i Jezera

Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter, i Jezera – bila su dva naselja na otoku u XIII. stoljeću. Prema dokumentaciji koja datira iz 1298. godine, otok je brojio 203 žitelja. Prema starim župnim dokumentima, do XVIII. st. u Murteru i ostalim naseljima stanovništvo se koristilko glagoljicom i bosančicom. Najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji osnovana je 1866. godine na Murteru. 1877. godine otvoreni su osnovna škola i pošta, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.

U doba turskih provala u šibensko područje u XVI st. nastali su mjesta Betina i Tisno. Murter je u srednjem vijeku nastao na na prostoru današnjeg Sela, udaljen od mora. U ternutku kad su Murterani, otkupom posjeda, postali najbrojniji vlasnici kornatskih otoka formirana je luka Hramina. Obzirom da se do Murtera moglo samo brodom, odgovarajuća lučka infrastruktura bila je neophodna.